Tag Archives: piramida ishrane

Da li ugljeni hidrati goje?

U modernim dijetama sve više vidim da su ugljeni hidrati “loša hrana” I da goje.  Hajde da razbijemo mit i vratimo ugljeno hidrate na njihovo mesto u piramidi ishrane.

Ugljeni hidrati pored masti I proteina spadaju u makronutrijente. Retko koja namirnica sadrži samo jednu grupu makronutrijenata, tako da u izbalansiranoj ishrani normalno je da se nalaze u svakodnevnom meniju.

Ugljeni hidrati se sastoje od šećera, rastvorljivih i nerastvorljivih valakana

Prosti šećeri popotu glukoze, fruktoze I laktoze su glavni izvor energije. Kada ne unosimo šećere, telo koristi alternativne vidove energije poput proteina I masti. Ovo je princip na kome se temelje popularne dijete poput keto dijete, Atkinsa, low carb dijeta. I ako sve one daju rezultate na duže staze mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Velika količina proteina može da napravi opterećenje na bubrege, a velika količina masti može da dovede do začepljenja krvnih sudova.

Mozak kao insulin nezavisni organi zahteva svakodnevni unos ugljenih hidrata. Da bi mozak pravilno funkcionisano neophodno mu je dnavno 120 g glukoze. Zbog toga se u ketogenim dijetama  javljaju simptomi popout nesvestice, umora, razdražljivosti…

Nikada ne treba da zaboravimo da je proces ketogeneze tj nastanka ketonskih tela, alternativni vid stvaranja energije, I prirodno se aktivira samo u periodima gladovanja. Samim tim nije zdravo svojevojno uvoditi telo u isto.

Kao što je već rečeno, ugljenji hidrati se sastoje i od vlakna. Vlakna su neophodna za pravilan rad digestivnog sistema i sprečavaju nastanak opstipacije. Pored regulacije stolice snižavaju nivo holesterola i sprečavaju nastanak različitih hroničnih oboljenja: srčanih bolesti, dijabetes, divertikuloza creva, tumori debelog creva.

Odgovor da li ugljeni hidrati goje je jednostavan

Sva hrana koja se uzima u prevelikoj količini i čija energija (čuvene kalorije) se ne iskoristi za fizičku aktivnost može da dovede do prekomeren težine i gojaznosti.

Dr Olga Ličina, doktor medicine i klinički nutricionista

Piramida ishrane

Najjednostavniji način za zdrav izbor neophodnih namirnica u svakodnevnoj ishrani. Piramida sadrži raznovrsnost namirnica, zapravo sve grupe namirnica u određenoj dozi ili kalorijskoj vrednosti koje su neophodne za dnevne potrebe organizma.

 Baza piramide, koja ujedno predstavlja i najveću količinu jedne vrste namirnica koje se u toku dana unose,  i drugačija je za različite populacione grupe.

Baza piramide ishrane kod starijih ljudi je ispunjena vodom, jer zbog gubitka elastičnosti kože i stalne opasnosti od dehidratacije, ljudi stariji od 65, trebaju da unose vodu uz svaki obrok.

Piramida ishrane kod dece se razlikuje zbog veće količine voća i povrća, kao neophodnan izvor vitamiona i minerala za pravilan rast i razvoj. Takođe deca treba da unose veću količinu kalcijuma(1300 mg dnevno, naspram 1000mg dnevno koje unose odrasli ) zbog pravilnog razvoja skeleta.

Najnovija piramida ishrane za odraslu populaciju sadrži i fizičku aktivnost. Odrasli ljudi treba da budu fizički aktivni minimum 30 min svaki dan.

Dnevne preporuke na unos od 2000 kcal:

Grupa žitarica- polovina unetih žitarica treba da bude integralna, izbegavajte belo brašno.  U žitarice spadaju i pahuljice i pirinač. Dnevni unos treba da bude oko 180 gr.

Povrće – jesti raznovrsno povrće. Dnevni unos treba da bude oko 200-300 gr.

Voće – raznovrsno voće, pogotovu citrusno,  ali izbegavati sokove sa veštačkim zaslađivačima.

Ulja – neophodna u ishrani jer daju ukus hrani i potrebna su za liposolubilne supstance, poput vitamina D,E,K,A.  Unositi ih iz koštunjavog voća, biljnog ulja i ulja iz ribe. Ograničiti primenu tvrde masnoće poput putera, margarina i masti.

Mleko i mlečni proizvodi –  neophodni za unos dovoljno količine kalcijuma. Dnevni unos treba da bude oko 3 šolje mleka.

Meso, jaja, riba  -jesti nemasno meso, ribu i unositi mahunarke jer poboljšavjau varnenje. Dnevni unos treba da bude oko 170 gr.

Priprema hrane treba da se svodi na kuvanu, barenu, spremnjenu na pari ili žaru.

Dr Olga Ličina, doktor medicine i klinički nutricionista