Ova bolest je u medicinu ušla kao”bolest moreplovaca” jer dugomesečna putovanja preko okeana u antičko vreme nisu mornarima omogućavala redovan unos vitamina C. Vitamin C, koga najviše ima u paprici, šipku, brokoliju i citratnom voću, je neophodan da se unosi hranom, jer ljudsko telo ne može da ga sintetiše. Pri tom je neophodan za proizvodnju kolagena i reapsorpciju gvožđa.
U današnje vreme skorbut se retko javlja, mada se može javiti kod osoba sa oslabljenim imunim sistemom i lošim navikama u ishrani, kod starijih ljudi i hroničnih alkoholičara. Deca su posebno osetljiva zbog njihovog ne razvijenog imunoig sistrema, zato njihova ishrana mora biti bogata vitaminom C. Glavni uzrok ne unosa vitamina C mogu biti restriktivne dijete, anoreksija ili alegije na hranu.
Simptomi skorbuta
Početak bolesti je gubitak apetita, telesne težine, dijareje, povraćanje, ubrzano disanje, groznica, osećaj umora, razdražljivost. Kao i paraliza u dugim kostima, otok i krvarenje. Kako bolest napreduje može doći do komplikiacija kao što su:
– krvarenje u koži i gingivama
– krvni podlivi u usnoj duplji i krvarenje u zglobonim šupljinama posle minimalne traume
– skeletne promene zbog poremećenog formiranja osteidnog matriksa
– otežano zarastanje rana i širenje infekcija
– anemija kako zbog krvarenja, tako i zbog sekundarnog pada apsorcije gvožđa
Teži oblici skorbuta karakterišu se: otokom gingiva, krvarenjem i sekundarnom bakterijskom infekcijom.
Kod novorođenčadi sa skorbutom, simptomi su jako izraženi. Beba je anksiozna, nervozna i razdražljiva. Često će držati noge u položaju žabe kako bi olokšala bol koji izaziva pseudoparaliza. Često je krvarenje koje se javlja u nižim delovima dugih kostiju.
Kada lekar zaključi da simptomi odgovaraju skorbutu, pomoću analize krvi testira serumski nivo askorbinske kiseline. Radiološke analize su neophodne kako bi se zaključilo do kog oštećenja kostiju je skorbut doveo.
Skorbut se leči uzimanjem tableta ili injekcija sa vitaminom C. Neophodno je promeniti navike u ishrani, a suplimenti mogu delotvorno da deluju u terapiji.
Dr Olga Ličina, doktor medicine i klinički nutricionista